Postati milioner: Prilikom aprilske dopune SCIndeks dosegao broj od milion referenci
Unos milionite reference očekivan je zadugo i s uzbuđenjem unutar i oko SCIndeks tima. Nažalost, nije moguće tačno znati koja je to referenca jubilarna, pošto se unos referenci u SCindeks ne obavlja pojedinačno, već u porcijama. To što je zlatna referenca nepoznata ne znači da nije uneta i nije moglo biti razlog da tim SCIndeksa ne obeleži taj događaj malom svečanošću u Narodnoj biblioteci Srbije, koja je partner CEON-a u održavanju SCIndeksa.
Reference su na određeni način zaštitni znak SCIndeksa. SCIndeks je prvi poznati citatni indeks koji je ponudio reference u punom formatu, što se dogodilo pre skoro dve decenije, kada je SCIndeks nosio svoj prethodni naziv, SocioFakt. SCIndeks je i dalje lider u stepenu iskorišćenosti informacija sadržanih u referencama. One se u SCIndeksu obrađuju intenzivnije nego u drugim poznatim izvorima te vrste, i to kako u pogledu broja polja na koja se raščlanjuju, tako i s obzirom na stepen sravnjivanja s normativnim datotekama, tj. normalizacije podataka sadržanih u raznim poljima.
Tako intenzivna obrada referenci tehnološki je veoma zahtevan posao. Međutim, smatramo da je to vredno truda, pošto mislimo da su reference najvredniji bibliografski izvor. U njima su skrivene informacije koje nude brojne mogućnosti, kako za programere, tako i za evaluatore.
Zahvaljujući intenzivnoj obradi referenci, SCIndeks je povezan s više spoljnih bibliografskih izvora nego drugi poznati citatni indeksi. Reč je o nekoliko vodećih svetskih disciplinarnih baza podataka, kao i nacionalnom OPAC-u, Virtualnoj biblioteci Srbije. Nadalje, SCIndeks se koristi, ili može da se koristi, za evaluaciju više različitih istraživačkih subjekata, između ostalog izdavača naučne literature i naučnih skupova. Njegove normirane reference obezbeđuju efikasniju pretragu zasnovanu na povezanim zapisima (related records). Na posletku, naslovi referenci, ako su pretraživi, a one to u SCIndeks-u jesu, predsatavljaju dragocen spefifičan izvor saznanja. To posebno važi za zemlje kao što je Srbija, gde reference međunarodnog porekla čine tzv. intelektualni horizont domaćih istraživača.